Liège je glavni i drugi najveći grad Valonije, frankofonskog dijela Belgije; njen gospodarski, kulturni i sveučilišni centar. Grad je to na razmeđi država, naroda, religija, jezika, ali ponajviše duha. Samo njegovo ime možete pronaći ispisano na četiri jezika i to: Liège, na francuskom; Luik, na nizozemskom; Lüttich, na njemačkom te Lidje u lokalnoj valonskoj varijanti. Posljedica je to geografskog smještaja relativno blizu granica s Nizozemskom na sjeveru, odnosno Njemačkom na istoku. Također, ako ste u Flandriji, dijelu Belgije u kojem se govori nizozemski jezik, morate paziti na to da Vas svi putokazi i natpisi usmjeravaju prema gradu koji se zove Luik.

Samo ime grada potječe još iz kanoantičkih vremena kad se na mjestu današnjeg Liègea, uz rijeku Meuse,  nalazilo rimsko naselje Vicus Leudicus. Događaj s početka 8. stoljeća značajno je utjecao na povijest grada; u Liègeu je ubijen kršćanski misionar Lambert iz Maastrichta. Lambertova smrt je smatrana mučeništvom pa je na mjestu na kojem je ubijen podignuta bazilika u kojoj su pokopane njegove relikvije. Prostor oko bazilike postao je jezgra srednjovjekovnog grada. Grad je pod vodstvom biskupa, koji su istovremeno bili i kneževi doživio u predstojećim stoljećima veliki uspon. U srednjem vijeku je crkveno, intelektualno i kulturno središte značajno u širem zapadnoeuropskom kontekstu. Povoljan geografski položaj je gradu donosio stalan ekonomski progres, ali i česta politička previranja i bune posebice u 15. i 16. stoljeću.

Posebno zanimljiv događaj zbio se za vrijeme Francuske revolucije, točnije 1794. godine. Te je godine francuska vojska zauzela grad i u svom revolucionarnom zanosu te pragmatičnoj politici usmjerenoj protiv klera kao ostatka feudalnog sustava, do temelja porušila katedralu svetog Lamberta. Kontemplantivni prostor koji je predstavljao ne samo gradskog patrona, već i kolektivnu memoriju grada koja se nakupljala preko tisuću godina, uništen je zbog političkih, odnosno klasnih, konotacija koje su rušitelji iz njega iščitali. No da memorija ipak nije element koji se može lako iskorijeniti, pokazuje današnji Place Saint Lambert, odnosno Trg svetog Lamberta. Iako je to danas slobodna površina, čak i prevelika za gradski trg, suptilno je arhitektonski sugerirana nekadašnja pojavnost mjesta. Na trgu se nalaze visoki metalni piloni koji sugeriraju nekadašnji raster nosivih stupova ogromne bazilike. Za vrijeme nogometnog EURA 2000. rekonstruirana je bila i apsida srušene bazilike i to u obliku pozornice na kojoj su nastupali razni izvođači zabavljajući nogometne navijače. Multivalentnost prostora nabijenog memorijom još jednom dokazuje vitalnost i otvorenost grada.

Tijek povijest Liègea značajno je usmjeren industrijalizacijom kada grad ponovno postaje važno središte i industrijska kralježnica Valonije, posebno poznat po proizvodnji metala. Od tada privlači mnoštvo novog stanovništva, pa tako i veliki broj imigranata iz bivših afričkih kolonija, ali i iz južne i jugoistočne Europe. Danas Liège ima oko 200 000 stanovnika, dok cijelo metroplitansko područje ima oko 750 000 stanovnika. Iako na prvi pogled izgleda gotovo tipski zapadnoeuropski grad, Liège je ipak poseban. To se pogotovo osjeti ako dolazite iz njemački urednog i samo 40-ak kilometara udaljenog Aachena. Kao kontrast germanskoj sterilnosti i monotonosti, Liège odiše romanskim duhom; raznolikost i vitalnost može se opipati na svakom koraku. Najbolje se to osjeti šetajući uskim kaletama povijesnog središta, dijela grada zvanog Carré. Da su kuće građene kamenom ili malo svjetlijom opekom, čovjek bi se mogao lako zabuniti i pomisliti da je u nekom mediteranskom gradu. Male trgovine, kafići, parkovi, pune šentade i gomila ljudi na ulicama; život na otvorenom unatoč nepovoljnijoj klimi u kojoj se unutar jednog dana nekoliko puta izmjene kiša i sunce. Kad se tome pridoda specifičan ambijent uživanja u poznatim belgijskim pivima te originalnoj čokoladi koja se prodaje na svakom kantunu, dobije se zanimljiva mješavina kultura i mentaliteta.

Za doživjeti fizičku gustoću grada, najbolje je prošetati se do Montagne de Bueren. Penjući se tom ulicom-stubištem koja se sastoji od oko 400 stuba, otkrit će se pred Vama krovovi slikovitog grada u dolini kojom vijuga rijeka-bujica. Ako želite doživjeti kulturološku slojevitost grada svakako posjetite Archeoforum, jedinstveni muzej in situ pod već spomenutim trgom Place Saint Lambert. Suvremeni Liège doživjet ćete već na samom dolasku ukoliko putujete vlakom. Novi željeznički kolodvor Liège-Guillemins španjolskog arhitekta Santiaga Calatrave vjerojatno je predodređen da postane jedan od gradskih landmarka. Liège možete doživjeti na tisuću načina, no Mediteranci će vjerojatno odmah osjetiti nešto što ovaj grad povezuje s njima poznatim mjestima, barem mali dašak živopisnog Juga ovdje u srcu zapadne Europe. 

dernis.info u Liègeu, ožujak 2008.

Šetnja uz rijeku Meuse, Liège Archeoforum, Place Saint-Lambert, Liège L'Opéra royal de Wallonie, Liège S. Calatrava: Liège Guillemins TGV Station, Liège (2) Le Carré, Liège Pogled na grad s stuba La montagne de Bueren, Liège Pogled na baziliku svetog Martina, Liège Kalete u valonskom izdanju, Liège S. Calatrava: Liège Guillemins TGV Station, Liège (1)

više slika u škafetinu