Ukoliko se nekom prilikom zateknete u Zagrebu svakako nemojte propustiti priliku posjetiti Muzej suvremene umjetnosti (u daljnjem tekstu MSU). Na ukupnoj površini od 14,689.65 m2 Vas očekuje 3,500 m2 za stalni postav izložbe, 1,500 m2 za povremene izložbe, 700 m2 za izložbe na krovu, multimedijalna dvorana, knjižnica, pedagoška dvorana, muzejski dućan s knjižarom, kafić, restoran i još mnogo toga. Impresivno u brojkama, te isto tako prilikom osobnog posjeta.

Nakon više od pedeset godina pažljivog sakupljanja, obrade i predstavljanja tek dijelova fundusa Muzeja, prva izložba kojom se MSU predstavlja publici je stalni postav „Zbirke u pokretu“, te postav Aleksandra Srneca koji je bio otvoren javnosti do 28.1.2010. Ovom prigodom dernis.info specijalno za Vas donosi dio te atmosfere.

Servisne informacije

O muzeju

Muzej suvremen umjetnosti u Zagrebu osnovan je 1954. godine s ciljem praćenja, dokumentiranja i promicanja događanja, stilova i pojava u suvremenoj umjetnosti. Muzej se nalazio u gornjogradskoj palači Kulmer, na Katarininom trgu 2. Od samih početaka svog djelovanja započeo je stvarati fundus i djelovati kao muzejska ustanova, u skladu sa suvremenim muzeološkim principima i potrebama vremena.

Godine 2003. započela je izgradanja nove zgrade Muzeja suvremene umjetnosti umjetnika Igora Franića. Poštujući tradiciju funkcionalističke arhitekture, Igor Franić je projektirao zgradu koja se nalazi na jednoj od glavnih prometnica i važana je poveznica povijesne jezgre i Novog Zagreba. Njezina sjeverna strana, okrenuta prema gradskom parku jezera Bundek, predviđena je za izložbu na otvorenom.

Prizemlje je u potpunosti namjenjeno raznovrsnim sadržajima za posjetitelje – od prostora za likovne radionice, knjižnice s čitaonicom, do manjeg izložbenog prostora, polivalentene dvorane, muzejskog dućana i restorana.

Izložbeni su prostori raspoređeni na tri kata, a svojom raznovrsnošću omogućuju fleksibilan odnos stalnog postava i prostora povremenih izložbi, te pružaju raznolike mogućnosti za realizaciju najzahtjevnijih izložbenih projekata.

Nova zgrada Muzeja suvremene umjetnosti osigurat će, ne samo primjereno čuvanje i izlaganje sakupljene građe, već i svakodnevno odvijanje najrazličitijih programa – od likovnih radionica do filmskih projekcija, kazališnih predstava i koncerata – omogućujući da Muzej postane živo okupljalište najrazličitije publike.  

Zbirke/Odjeli

U zbirkama Muzeja suvremene umjetnosti danas se nalazi oko 12 000 djela suvremene umjetnosti, radova domaćih i inozemnih autora nastalih nakon 1950. godine. Manji dio građe čine djela iz  prve polovice 20. stoljeća čija je prisutnost ključna za razumjevanje moderne i suvremene umjetnosti.

Zbirke svojom građom upućuju na početak i razvoje pojedinih umjetničkih tendencija, kao i na njihove izravne i neizravne utjecaje na umjetničke pojave koje su nakon njih uslijedile. U svom sastavu Muzej sadrži sljedeće zbirke:

1) Zbirku crteža, grafika, plakata i radova na papiru,
2) Zbirku filma i videa,
3) Zbirku fotografije,
4) Zbirku medijske umjetnosti,
5) Zbirku skulpture, te
6) Zbirku slikartstva.

Muzej također čuva donacije kao što su kompleksana umjetniča zbirka heterogenog sadržaja Benka Horvata, cjelovit nadralistički opus slikara Josipa Seissela (Donacija Silvane Seissel), te posebna zbirka arhitekta Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter u njihovoj obiteljskoj kući na Vrhovcu 38. Muzeju se 2006. priključuje Arhiv Toše Dabca, smješten u nekadašnjem atelijeru legendarnog zagrebačkog fotografa u Ilici 17. Zadnju veliku i zaokruženu akviziciju predstavlja Atelijer Kožarić.

U sastavu Muzeja također su i Audiovizualni odjel, Eksperimentalno-istraživački odjel, Informacijsko-dokumentacijski odjel, Knjižnica, Pedagoški odjel, Odjel za programsko-izložbenu djelatnost, Odjel zaštite građe, kao i Odjel za odnose s javnošću, te Odjel marketinga.

Izbor i kolekcije: Zbirke u pokretu

Bogatu umjetničku građu koju Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu danas posjeduje, u prvom predstavljanju muzeološkog postava Zbirke u pokretu, prikazana je izborom od šestotinjak djela. Reprezentativne primjeri iz zbirke razvrstani su u cjeline grupirane prema idejnim srodnostima, prema unutarnjim vezama koje ta djela mođusobno ostvaruju neovisno od vremena i sredine u kojima nastaju.

Polazeći od pretpostavke da je svako umjetničko djelo iskaz u kojem umjetnik/ca progovara o sebi i svijetu oko sebe – o umjetnosti, o društvu, o vremenu, o vjeri, o politici... – te da se ta djela međusobno razlikuju po odnosu koji uspostavljaju spram svijeta umjetnosti i svijeta života, razvrstane su u pet velikh cjelina:

1) Projekt i sudbina,
2) Umjetnost kao život,
3) Umjetnost o umjetninama,
4) Velika enigama svijeta i
5) Riječi i slike i pripadajćih 16 grupa.

Grupe su dobile nazive prema znakovitim naslovima pojedinih umjetničkih djela iz zbirke MSU-a, primjerice, Za demoratizaciju umjetnosti, Panorama za lijevo i desno oko, recepti za pripremu mozga, Vježbe volje i tijela i dr, upućujući na pojedinačne umjetničke strategije, ali i mijene ukusa i vremena u kojem su nastajala.

Slučajno odabrane fotografije iz škafetina.

Muzej suvremene umjetnosti (MSU) Zagreb Muzej suvremene umjetnosti (MSU) Zagreb Muzej suvremene umjetnosti (MSU) Zagreb Muzej suvremene umjetnosti (MSU) Zagreb Muzej suvremene umjetnosti (MSU) Zagreb Muzej suvremene umjetnosti (MSU) Zagreb Muzej suvremene umjetnosti (MSU) Zagreb Muzej suvremene umjetnosti (MSU) Zagreb Muzej suvremene umjetnosti (MSU) Zagreb Muzej suvremene umjetnosti (MSU) Zagreb Muzej suvremene umjetnosti (MSU) Zagreb Muzej suvremene umjetnosti (MSU) Zagreb Muzej suvremene umjetnosti (MSU) Zagreb Muzej suvremene umjetnosti (MSU) Zagreb Muzej suvremene umjetnosti (MSU) Zagreb

Sve fotografije pogledajte u škafetinu.