Mate Nakić-Vojnović je pripadao poznatom glavarskom rodu u Zagori, rodonačelnik je njene serdarske i kolunelske drniško-zagorske grane. Rodio se 1628. u Mirlović zagori. Još kao mladić nije mogao podnositi turski zulum, pa je zajedno sa svojom braćom napustio rodni kraj i pod mletačku vlast doveo oko 2 000 kršćanskih obitelji. Kao mletački podanik borio se protiv Turaka za više općih providura: Done, Valiera, Cornara, Molina i Dolfina. Krajem studenoga 1686. godine zagorski i šibenski krajišnici izabrali su ga za svog serdara.

Istakao se u mnogim borbama koje su se vodile za morejskog rata (Sinj, Herceg Novi, Drniš, Livno, Duvno). Drniški krajišnici pod zapovjedništvom serdara Mate Nakića Vojnovića nakon oslobođenja Drniša 1685. godine, sudjeluju u brojnim borbama koje se vode u Neretvi i Hercegovini do kraja morejskog rata 1699. godine. U jednoj od tih borbi u ljeto 1694., u osvajanju Čitluka na Neretvi, poginuo je drniški serdar Mate Nakić-Vojnović. Obitelj serdara Mate Nakića brojila je preko 30 članova, ubrajajući žene i djecu njegove braće. Slovila je za jednu od najbogatijih u drniškom kraju, posebno nakon osvajanja Drniša kada mu opći providur Cornaro, zbog njegovog iskazanog junaštva, daruje brojna imanja i zemlje u Drnišu i njegovoj okolici.

Mate je bio najstariji od četvero braće: Stipana (r. 1629.), Martina (r. 1630.) i Ivana (r. 1633.). Imao je šest sinova: Antu (r. 1652.), fra Antu (r. 1660.), Pavla (r. 1665.), Grgura (r. 1680.), Nikolu (r. 1687.) i Iliju (r. 1689.). Drniška obitelj Nakić-Vojnović i nakon smrti svog starješine Mate, ostaje najznačajnija i najistaknutija obitelj u drniškoj povijesti. Mnogi su njezini potomci obavljali ključne vojne i civilne funkcije u Drnišu.