1918.

26. listopada 1918. drniška je općina proglasila otcjepljenje od Austro-Ugarske monarhije i formirala Narodno vijeće i Narodnu gardu za općinu.

16. prosinca 1918.  umro je Ivan Skelin, dugogodišnji prvak Narodne stranke, bivši načelnik i predsjednik Narodnog vijeće u Drnišu.

29. prosinca 1918. talijanska vojska ulazi u Drniš gdje uspostavlja civilnu i vojnu upravu te preuzima postojeće rudnike.

1919.

Prvu nogometnu loptu u Drniš donosi praški student Vjekoslav Milić-Štrkalj. Osnovan je DOŠK (Drniški omladinski športski klub). Organizirano je počeo nastupati od 1921. godine. Sve do 1933. igrači su trenirali i igrali utakmice na Petrovu polju, kada su dobili Miovića podvornicu za igralište.

1921.

Dva ranokršćanska sarkofaga, izrađena vjerojatno u lokalnoj radionici u Promoni, pronađena su u blizini crkve sv. Ivana u Badnju.

Nogometni klub DOŠK počinje organizirano nastupati.

5. travnja 1921. prema Rapalskom ugovoru Talijani napustili Drniš. Istog dana srpska vojska ušla je u Drniš. Sve više dolazi do napetosti između pristaša radikalne i narodnjačko, seljačke stranke.

1922.

Osnovana je Bratovština presvetog Rožarja u Drnišu i Gracu (kasnije i na Miljevcima).

26. travnja 1922. vlada je podjelila državu na 33 oblasti. Drniška krajina pripada pod splitsku oblast.

1923.

Drniška općina broji 24 445 stanovnika.

4. veljače 1923. poglavar Karaman je u Drnišu otvorio građansku školu. Istodobno drniška općina tada ima samo 4 pučke škole u Drnišu, Siveriću, Tepljuhu i Pokrovniku te je slovila za najnepismeniju u Dalmaciji.

18. ožujka 1923. na izborima za parlament u drniškom kotaru pobijedila je Lista udruženih Hrvata s dr. Matom Drinkovićem i Matom Goretom.

Iste godine u Siveriću je osnovan odjel drniškog Sokola.

Drniš je dobio radio postaju koja je ubrzo ugašena.

1924.

Osnovana Rudarska limena glazba u Siveriću.

Nogometaši DOŠK-a odigrali prvu utakmicu sa splitskim Hajdukom.

Osnovano je u Drnišu gimnastičko-prosvjetno društvo Orao.

7. srpnja 1924. u Drnišu je boravio kralj Aleksandar I. i kraljica Marija.

28. kolovoza 1924. u Drnišu je osnovana Hrvatska seljačka zadruga za nabavu i unovčenje domaćih proizvoda sa svrhom da promiče štednju, te poboljša prosvjetno i gospodarstveno stanje zadrugara.

1925.

Iskopavanjima u selu Biočiću, uz starokršćansku baziliku, pronađen je natpis koji navodi rimsku Promonu kao municipij.

8. veljače 1925. na parlamentarnim izborima u drniškom izbornom kotaru pobjedu je odnijela Hrvatska republikanska seljačka stranka (HRSS).

12. srpnja 1925. u Drnišu su u upotrebi prvi telefoni. Postavljena je i javna telefonska govornica. Istovremeno su telefoni proradili i u Siveriću.

Otvara se lička pruga uz oduševljenje brojnih stanovnika Drniškog kraja.

U srpnju je osnovana Kreditna zadruga sa ciljem da razvija štedljivost i unapređuje radinost i privredu svojih članova.

21. studenog 1925. elektrificiran je cijeli Drniš, elektrifikaciju je izvelo društvo Monte Promina.

1926.

U Otavicama započela gradnja Mauzoleja obitelji Meštrović, crkve Presvetog Otkupitelja, po nactima samoga Ivana Meštrovića.

16. svibnja 1926. na općinskim izborima u Drnišu pobijedila je Hrvatska seljačka stranka (HSS) s načelnikom Matom Goretom.

24. listopada 1926. osnovan je odjel drniškog Sokola u Tepljuhu.

1927.

23. siječnja 1927.  na oblasnim izborima u splitskoj oblasti, u kojoj sudjeluje i drniški kotar, pobjedu su odnijeli radikali, a u oblasnu skupštinu ulaze: Mate Goreta i Krsto Radas (radićevci), Dušan Novaković i Mile Monti (radikali) i Ile Jovičić (samostalni demokrat).

11. rujna 1927. na parlamentarnim izborima u drniškom kotaru pobijedila je Hrvatska seljačka stranka (HSS).

U rujnu Stjepan Radić pri svom posjetu Dalmaciji boravi u Gracu i na Miljevcima 

6. studenog 1927. na općinskim izborima pobjedio je HSS na čelu s starim, novim načelnikom Matom Goretom.

1928.

6. srpnja 1928. u Drnišu je otkrivena spomen ploča kralju Tomislavu.

Nakon ranjavanja i smrti prvaka HSS u Narodnoj skupštini u Beogradu, drniška općina na čelu s načelnikom Ninom Adžijom šalje brzojave sućuti obiteljima poginulih.

Profesor Franjevačke gimnazije u Sinju fra Josip Olujić prenio je iz Kljaka u Arheološku zbirku u Sinju dva oveća starohrvatska fragmenta.

1929.

Od ove godine pa nadalje na proslavi Velikog petka i Tjelova u Drnišu sudjeluje Narodna garda koja je čuvala Gospodinov grob i sudjelovala u procesijama.

5.prosinca 1929. zakonom su ukinuta sva sportsko-kulturna društva, a osnovan je Soko Kraljevine Jugoslavije kao jedino sportsko društvo.

12. prosinca 1929. šibenski biskup dr. Mileta osnovao je u župnoj crkvi Gospe od Rožarja Marijinu kongregaciju mladića i Marijinu kongregaciju djevojaka.

1930.

Drniš i Prominu je posjetio ban dr. Ivan Tartaglia.

1931.

Izgrađene nove škole u Trbounju i Otavicama. Završena je gradnja Mauzoleja obitelji Meštrović, crkve Presvetog Otkupitelja u Otavicama.

31. svibnja 1931. proradili su telefoni i u Oklaju.

30. listopada 1931. u Drnišu je osnovano Udruženje trgovaca i ugostitelja.

1932.

31.siječnja 1932. u drniškom kinu Biograd osnovana je podružnica hrvatskog kulturnog društva Napredak (sjedište u Sarajevu) kojemu je glavni cilj bio kulturno uzdizanje hrvatskog naroda.

U Pokrovniku, zbog velike gladi tih godina u Zagori, otvorena dječja kuhinja u kojoj su djeca dobivala besplatno topli obrok

Osnovan je u Siveriću Nogometni klub Rudar. U Drnišu se počinje igrati i hazena, veliki rukomet.

1933.

8. listopada 1933. na općinskim izborima u Drnišu pobjedu je odnijela JNS s Nikolom Adžijom na čelu.

Nogometaši DOŠK-a, koji su dotad trenirali i igrali na Petrovu polju, dobili Miovića podvornicu  za igralište. Počinje se igrati i odbojka.

1934.

U Drniš su došle časne sestre Franjevke.

29. svibnja 1934. u drniškoj je župi osnovano Materinsko društvo katoličkih žena.

1935.

Umjesto Marijine kongregacije osnovana su društva Katoličke akcije.

U Drnišu osnovana glazba Katoličke akcije, uz veliko oduševljenje lokalnog stanovništva.

Osnovan jazz orkestar Caramba.

20. lipnja 1935. U Splitu je odigrana utakmica između domaćeg Hajduka i DOŠK-a koja je završila uvjerljivom pobjedom domaćina 5-0.

4. kolovoza 1935. u Unešiću je osnovana Potrošačka zadruga s ciljem nabave vode i hrane u Zagori.

1936.

U studenom na slobodnim općinskim izborima pobijedila je Hrvatska seljačka stranka (HSS) s kandidatom Z. Alfirevićem Nakićem.

1937.

Otvorene su škole u Mratovu i Kanjanima.

10. siječnja 1937. pred preko 8 000 seljaka u Oklaju je otvorena Napretkova čitaonica.

U kolovozu su počeli pripremni radovi na izgradnji zagorskog vodovoda, koji je u travnju 1941. završen pokusnim puštanjem vode.

8. prosinca 1937. osnovana je u Drnišu podružnica HRS (Hrvatski radnički savez), kojem je bila glavna zadaća pomoći radnicima, ponajviše rudarima, u njihovim pravima.

1938.

Otvorena je škola u Unešiću.

1939.

Drniška krajina, bez Promine, broji oko 55 000 stanovnika.

24. studenog 1939. ban Banovine Hrvatske dr. Ivan Šubašić posjetio je Drniš.

Izgrađen je novi zvonik crkve sv. Ivana u Badnju.

1940.

19. svibnja 1940. na općinskim izborima u Drnišu pobjedila je Hrvatska seljačka stranka (HSS) s Z.  Alfirevićem Nakićem kao nositeljem liste i novim, starim načelnikom.