DRNIŠKA KRAJINA  KRAJEM 19. STOLJEĆA U JEKU POLITIČKIH SUKOBA

1881.

Dolazi do kulminacije sukoba u Drnišu između narodnjaka s jedne i radikalnih Srba i autonomaša s druge strane, kada je Ive Šupuk ubio jednog od prvaka hrvatskih narodnjaka dr. Matu Grubišića.

1882.

Drniški načelnik Marko Nakić izabran je u Carevinsko vijeće.

1883.

Nova općinska zgrada na svom današnjem mjestu nadograđuje se zgradom pučke škole.

1884.

Na općinskim izborima za načelnika je ponovno izabran Marko Nakić.

25. lipnja 1884. Otvoren je poštanski ured u Oklaju.

Don Miho Pavlinović, prvak Narodne stranke u Dalmaciji posjetio je Drniš na putu za Prominu, gdje je blagoslovio općinsku zastavu.

1885.

Na izborima za Carevinsko vijeće, u Drnišu su pobjedu odnijeli drniški Hrvati koji su pobijedili udružene radikalne Srbe i autonomaše.

Željeznička pruga Split-Siverić (dovršena 1877.) nastavlja se od Siverića u pravcu Knina.

1886.

9. svibnja 1886. novu župnu crkvu Gospe od Ružarija blagoslovio je u prisutnosti velikog broja vjernika biskup Fosco.

Osnovana je nova Hrvatska čitaonica na čelu s dr. Jerom Buzolićem.

Na inicijativu općinskog vijeća na čelu sa gradonačelnikom Markom Nakićem utemeljen je Hrvatski vatrogasni zbor. Prvi predsjednik društva bio je Jere Buzolić, dopredsjednik Dane Novak, a tajnik Ivo Kovačev. Društvo je nabavilo kola sa vitlom koja su bila u funkciji sve do 1901. godine.

1887.

U Unešiću je izgrađena nova župna crkva sv. Jure.

1888.

Na izborima za Carevinsko vijeće u Drnišu je pobjedio autonomaško-srpski kandidat dr. Luigi Lapenna. Na općinskim izborima održanim iste godine pobjedili su hrvatski narodnjaci s načelnikom Markom Nakićem.

Fra Lujo Marun, nazvan i ocem starohrvatske arheologije, otkopao je na lokalitetu Cecela u Siveriću temelje dviju crkava.

1890.

Drniška općina broji 26 566 stanovnika.

1892.

Na izborima za Carevinsko vijeće Drnišani biraju Jurja Biankinija, koji je 21. kolovoza posjetio Drniš i održao vatreni govor o hrvatskom identitetu, a na općinskim izborima ponovno pobjeđuju narodnjaci na čelu s Nakićem.

22. rujna 1892. u  Drnišu je brzojavni ured spojen s uredom pošte.

1893.

Drniški Hrvati prikupljaju dobrovoljne priloge za izgradnju Doma dr. Ante Starčevića u Zagrebu, koji je otvoren u kolovozu 1895. godine.

Ustanovljen je tamburaški zbor, koji nažalost nije bio duga vijeka.

1894.

3. i 4. listopada 1894. poplava nastala izlijevanjem rijeke Čikole uništila je velike poljoprivredne površine i razorila neke mlinice, mostove i putove.

1895.

17. travnja 1895. otvoreni su pošanski uredi u Ružiću i Siveriću.

1896.

Narodna stranka pobjedila je ponovno na općinskim izborima.

1897.

Ustanovljeno je  Hrvatsko tamburaško društvo Petropoljac u Drnišu.

U Unešiću i Siveriću otvoreni telegrafski uredi zbog potreba željeznice.

U crkvi Gospe od Ružarija u Drnišu postavljene su orgulje koje su izgradili Braća Zupan iz Kamne gore.

1899.

Na općinskim izborima pobjedila je koalicija narodnjaka s pravašima.

1900.

Preminuo dugogodišnji drniški načelnik Marko Nakić.

Drniška općina broji 23 336 stanovnika.

DRNIŠKA KRAJINA PRED PRVI SVJETSKI RAT

1901.

7. travnja 1901. općinska zgrada je do temelja izgorjela.

Osnovano je kulturno-sportsko društvo Hrvatski sokol.

1902.

U Drnišu postoji i djeluje diletantsko društvo Petropoljac.

16. svibnja otvorena je pruga Siverić - Velušić.

1903.

Dr. Melhior Difnico,  jedan od najistaknutijih drniških talijanaša, preminuo je u Šibeniku.

2. rujna u Drnišu je registrirano kulturno-sportsko društvo Hrvatski sokol.

1904.

U Drnišu je osnovano Radničko društvo sa svrhom da štiti interese te materijalno i moralno pomaže radničku klasu.

1905.

Dolazi do stapanja narodne i pravaške stranke u novu Hrvatsku stranku. Načelnik Ivan Skelin u ime nove stranke uspio se sporazumjeti sa Srbima

Na općinskim izborima Hrvatska stranka (Ivan Skelin) pobjedila je drniške pravaše (vođa dr.Jere Grubišić).

1906.

Drniška mladež počela izdavati satirički list Obad.

Hidrocentrala Manojlovac, u vlasništvu talijanskog SUFID-a, na Krki puštena je u pogon, a godinu kasnije, 1907. konačno je i završena.

Ivan Đovanin Skelin izgradio je prvi hotel u Roškom slapu. Bili su to prvi počeci turizma u drniškom kraju.

1907.

Počinje masovno iseljavanje stanovnika iz drniške općine u Ameriku

Na poticaj drniškog dekana fra Šimuna Perkovića osnovana je Hrvatska seoska blagajna s ciljem da spasi narod od kamatara i dugova

Na izborima za Carevinsko vijeće u kotaru Drniš - Trogir pobjedio je narodnjak dr. Vicko Ivčević.

1908.

Grad Drniš dobio je vodovod. Počinju radovi na regulaciji korita rijeke Čikole.

1. ožujka 1908. otvoren je poštanski ured u Unešiću, smješten u privatnoj kući Dželalija.

Prema nacrtima glasovitog hrvatskog arhitekta Ćirila Ivekovića izgrađena je u Drnišu pravoslavna crkva Uspenija Bogorodice u neobizantinskom stilu.

1910.

Završena je izgradnja hidrocentrale u Roškom slapu.

Ing. Procukijevič, koji je radio u Drnišu na uređenju korita rijeke Čikole, napravio je prvo tenisko igralište s podlogom od boksita, na mjestu današnje veterinarske postaje.

1911.

Na izborima za Carevinsko vijeće kotara Drniš - Trogir pobjedu je odnio   narodnjački prvak dr. Vicko Ivčević pred pravaškim prvakom dr. Krsteljom.

Na općinskim izborima, nakon kompromisa između narodnjaka (načelnik Skelin) i pravaša (dr. Jere Grubišić), pobjedu su odnjeli pravaši na čelu s novim drniškim načelnikom Radom Grubišićem.

1912.

Zbog opstrukcije oporbe, općinska uprava je raspuštena i za općinskog komesara je imenovan Celio Cega.

Otvoren je prvi drniški hotel, Hotel Danica, u vlasništvu Rade Grubišića.

E. Reisch u ime Austrijskog arheološkog instituta u Beču započinje istraživanja u Burnumu koja će potrajati i tijekom 1913. godine.

1913.

Drniški franjevci osnovali omladinsko društvo Omladina.

Održani su novi općinski izbori na kojim su pobjedili pravaši na čelu s novim, starim načelnikom Radom Grubišićem.

1914.

Na početku I. svjetskog rata iz drniške je općine mobilizirano u austro-ugarsku vojsku oko 5 000 ljudi.

Ing. Kažimir Grohowalski otvorio u Trbounju rudnik boksita. Kasnije se boksit počeo kopati u Strmića docu (srednji rudnik) i kod Čupića (sjeverni rudnik).

1917.

Godine velike gladi u drniškoj općini, hrana se djelila na aprovizaciji.

1918.

Potkraj lipnja u Drnišu je osnovana ženska sekcija za otpremu siročadi u Banat i istočnu Hrvatsku s ciljem njihove prehrane.