500. - 600.

Ranokršćanski sklop u Čupićima  se širi dozidavanjem trobrodne crkve, te potom i njenog predvorja, narteksa. Gradi se i ranokršćanski kompleks u Promoni (Tepljuh/Biočić), na lokalitetu Čakljine.

537.

Goti su zaposjeli Burnum.

600. - 700.

Prodorima najprije Istočnih Gota još u 6. stoljeću, te potom Avara i

Slavena u 7. stoljeću zamiru spone antičke civilizacije u Dalmaciji te tako nestaju iz civilizacijskog kruga gradovi i na ovom prostoru. U idućih stotinjak godina nestat će svi antički urbani centri na drniškom području.

Zajedno s Avarima dolaze i Hrvati, slavenski narod koji će svoju naciju i kulturu afirmirati u ovim krajevima kroz idućih 1 500 godina.

639.

Burnum su razorili Avari i on zauvijek nestaje kao živuće naselje.

800. - 900.

Prema predaji grad Bogočin na Krki sijelo je hrvatskih župana.

900. - 1000.

Nastaje starohrvatska nekroplola na prostoru današnje Fenčevine u gradu Drnišu; slučajno otkrivena 1976. sa 15 grobova u kojima je pronađen rijedak nakit (kopče i bakrene naušnice).

U Kljacima je izgrađena starohrvatska crkva, čiji su fragmenti crkvenog namještaja nađeni između 1928. i 1970.

1000. - 1100.

U doba hrvatskih narodnih vladara na mjestu današnje crkve sv. Ivana u Badnju nalazi se benediktinski samostan s crkvom sv. Ivana. Zemljište je benediktincima poklonio hrvatski kralj Petar Krešimir IV.

1097.

U bitci na planini Gvod poginuo je Petar Svačić, zapamćen kao posljednji hrvatski kralj narodne krvi, koji se prema predaji rodio u gradu Kamičku na Krki.

1241.

Vjerojatno je u tatarskoj provali srušena starohrvatska crkva u Kljacima.

1266.

Prvi put se spominje ime mjesta Nevest u buli pape Klementa IV. od  13. srpnja 1266. kao posjed trogirskog biskupa.

1272.

U spisu trogirskog notara zabilježeno je da je Jure sin Dragane prodao trogirskom plemiću Duji Cegi polovicu svoje polovice sela Unešić.

1298.

Spominje se da je dotad zasebna zagorska župa Koprno združena sa župom Žitnić.

1324.

Pobjedom nad bribirskim Šubićima u bitci kod Knina 7. lipnja 1324. plemenitaška obitelj Nelipića preuzima dominaciju nad ovim krajem.

1330.

Počinje gradnja grada Ključa u kanjonu rijeke Čikole, koji se u povijesnim dokumentima spominje prvi put 1333. kao Clavi što je bio nadimak kneza Isana, brata Ivana Nelipića. U prvoj polovici 15. stoljeća navodi se kao Kluch ili Cluch.

1340.

Prema povjesničaru Frani Dujmoviću Drniš se prvi put spominje oko 1340. pod imenom Ključić. To je ipak samo pretpostavka.

1345.

Hrvatsko-ugarski kralj Ludovik (1342.-1382.)  sklopio je mirovni ugovor s Ivanom Nelipićem u kojemu se po prvi put spominje ime grada Kamička (Kamichech).

Prema predaji osnovan je pravoslavni samostan sv. Arhanđela na rijeci Krki, jugoistočno od  današnjih Kistanja. Novija  pak istraživanja i rasprave ipak 1345. kao godinu osnivanja samostana smatraju nevjerodostojnom,  te taj događaj smještaju tek u 1577. godinu.

1347.

Nelipići gube grad Ključ, a njime u kraljevo ime upravlja kaštelan Ugrinić.

oko 1350.

Na Visovcu (Lapis Albus -  bijela stijena) se naseljavaju eremiti, pustinjaci reda svetog Augustina.

1357.

Hrvatski ban Ivan Ćuz darovao je Šibeniku 14. prosinca 1357. među ostalim posjedima i sela Nevest i Koprno.

1358.

Hrvatsko-ugarski kralj Ljudevit potvrdio je 16. prosinca 1358. darovnicu bana Ivana Ćuza od 14. prosinca 1357. spominjući sela Nevest, Unešić u Dubravama i Žitnić.

1411.

Grad Kamičak se spominje kao Kamichack.

1412.

Spominje se da je izgrađena crkva svetog Martina u Mratovu.

DRNIŠKA KRAJINA PRED TURSKOM VLAŠĆU

1415.

Turci su po prvi put provalili u zagorsko područje porušivši Zvoničac, utvrdu Nelipića u današnjim Podumcima. Stanovništvo tjeraju na iseljavanje, a za sobom ostavljaju palež, pljačku i pustoš.

1421.

Knez Juraj Martinušić postaje gospodar grada Nečvena na Krki.

1434.

Utvrđena je granica između područja pod nadležnošću hrvatskog bana, odnosno hrvatsko-ugarske države s jedne i Šibenika, odnosno mletačkih posjeda s druge strane. Granica je išla između sela Sedramić, Planjane, Zvoničac (Podumci) i Prtemić s hrvatske, odnosno sela Žitnić, Kosević, Ljubostinje, Koprno i Unešić s mletačke strane.

1445.

Pred turskim progonom franjevci iz Kreševa nastanjuju napušteni Visovac, koji im je darovao gospodar Kamička Grgur Utješinović, a stanovništvo koje za njima dolazi nastanjuje se u okolici.

1466.

Turci pustoše okolicu Drniša i Šibenika te čine stravičan pokolj stanovništva.

1468.

Turci opet pustoše okolicu Drniša i Šibenika te čine stravičan pokolj stanovništva.

1469.

Prvi poznati spomen Visovca u ispravama (Vyssouacz).

1480.

U ispravama se spominje župnik (plebanus) crkve sv. Marije u Nevestu, što bi moglo značiti da je Nevest u to vrijeme samostalna župa.

1482.

U utvrdi Kamičak rođen kardinal Juraj Utišinović, koji je po smrti kralja Ivana Zapolje 1526. g. bio skrbnikom njegova sina i upravitelj kraljevine Ugarske, velikovaradinski nadbiskup, državni ministar i rizničar u Ugarskoj i Erdelju, a na kraju i rimski kardinal.

1484.

Utvrda Bogočin spominje se  kao Bogachijan. Ime mu vjerojatno potječe iz poganskog vremena kada su se na njemu palile vatre u čast bogovima.

1486.

Utvrda Bogočin spominje se u izvornoj građi kao Bogochin.

1487.

Prvi spomen Nečvena (Nechwen) kao utvrđenog naselja.

1492.

Na Badnji dan, 24. prosinca 1492., za župnika župe Nevest postavljen je svećenik Augustin iz kninske biskupije.

1494.

Prvi pisani trag imena Drniš u kupoprodajnom ugovoru. U spisu šibenskog notara Georgija q. Lorenza (Grgo pok. Lovre) zabilježeno je da je 08. ožujka 1494. Rada, kći pok. Radivoja Rose, a udovica kamenara Jurja Crljenčića, prodala jedan vrt iznad Vrulje Petru sinu pok. Tome Vulodolovića iz drniškog podgrađa (...de Campo Petri sub Dernis...).