U sjevernoj Dalmaciji, na dodiru četiriju različitih prirodnih cjelina; kršne Zagore, ravnog miljevačkog platoa, markantne Promine (1147 m) i plodnog Petrova polja, u smjestio se Drniš*. Nastao na zapadnom rubu Petrova polja i Moseća (838 m), kod Drniških vrata, tamo gdje mirna rječica Čikola** postaje divlja krška brzica u veličanstvenom kanjonu.

Drniš je organski povezan sa svojim krajem. Prostor je to omeđen drugom krškom ljepoticom Krkom*** u koju se Čikola ulijeva oko 15 km jugozapadno od Drniša i planinama Svilajom (1508 m), Prominom (1147 m)  te nizom brda kršne Zagore, počevši s Mosećem na istoku do kanjona Čikole na zapadu..

Čovjek je vrlo rano prepoznao blagodati života u ovom kraju, prvi se tragovi njegove nazočnosti pojavljuju prije oko 18 000 godina i otad drniški kraj bilježi kontinuitet naseljenosti, razne skupine, plemena, narode i u konačnici civilizacije, o čemu i danas svjedoče mnogi materijalni ostaci.

Zbog svog nekad strateški važnog vojnog, a u novije vrijeme iznimnog geoprometnog položaja, njegova preko pet stotina godina duga povijest bila je burna, a vrlo često i tragična, kako za sam Grad tako i za cijeli njegov kraj. 

* 43˚59΄ N, 16˚09΄ E; 330 m n/v

** dužina 47,8 km, površina slivnog područja 836,6 km²

*** dužina 72,5 km, površina slivnog područja 2088 km²