Novija povijest drniškog kraja trajno je obilježena Domovinskim ratom (1991.-1995.). Fizički ožiljci koje je rat ostavio polako nestaju, no posljedice nekih negativnih procesa koje je rat dodatno potaknuo bit će jako teško neutralizirati. Naime, rat je dodatno rasplamsao depopulaciju koja je uzela maha još od kraja 70-ih godina prošlog stoljeća kad su masovna emigracija i pad prirodnog prirasta gotovo prepolovili stanovništvo. Tako je drniški kraj imao u razdoblju između 1910. i 1948. godine stopu rasta broja stanovnika konstantno između 1 i 5%, dok se između 1948. i 1971. taj rast pretvorio u pad između 1 i 5%. O najnovijem vremenu da se i ne govori, a rat je samo dao svoj obol toj crnoj pojavi.

Prirodni prirast se kreće u negativnim vrijednostima uglavnom između -10 i -15 ‰. Pojavu starenja stanovništva najbolje ocrtavaju podaci o prosječnoj starosti stanovnika drniškog kraja (2001.) koja iznosi 47,8 godina (Drniš 43,4; Promina 49,7; Ružić 45,2; Unešić 50,4). Dovoljna je usporedba s Kninom (36,1) ili Šibenikom (39,8) pa čak i otokom Murterom (42,6) da bi se shvatila sva ozbiljnost problema.

Stanovništvo drniškoga kraja ubrzano stari; prosječna starost stanovnika od 47,8 godina među višima je u Hrvatskoj.