Stješnjena u dobokom klancu, ljevkasto izlazi iz 13,5 km dugog kanjona krška ljepotica Krka. Mirni tok prekida se na prostranom slapištu nazvanom Roški slap po srednjovjekovnom gradu Rogu, koji se iznad njega dizao, a čiji su tragovi vremenom nestali.

Stješnjena u dobokom klancu, ljevkasto izlazi iz 13,5 km dugog kanjona krška ljepotica Krka. Mirni tok prekida se na prostranom slapištu nazvanom Roški slap po srednjovjekovnom gradu Rogu, koji se iznad njega dizao, a čiji su tragovi vremenom nestali. Prostrano je to slapište, približne širine 450 m i dužine oko 650 m. Čine ga 22,5 m visoki glavni slapovi i mnoštvo rukavaca, kaskada i sedrenih otoka ukupne visine sedrene barijere 25,5 m. Na kraju barijere Krka se glavnim slapovima ruši u Visovačko jezero.

Vrlo rano imalo je ovo mjesto veliku prometnu i gospodarsku važnost, ponajprije kao mjesto prelaska preko rijeke, te kao mjesto na kojem su se nalazile vodenice, odnosno kako se to u ovom kraju kaže, mlinice. Prvi tragovi naseljenosti datiraju u neolitik, a pronađeni su i tragovi pretpovijesne keramike, kao i ograđeni prostor koji je vjerojatno bio gradina. U antičko doba prostor je to razgraničenja dvaju plemena, Liburna i Delmata. Rimljani na ovom području daju zemlju svojim isluženim vojnicima, kao nagrada za službu, što potvrđuju pronađeni natpisi. U srednjem vijeku spominje se grad Rog, kojim gospodari plemićka obitelj Martinušić. Njihove mlinice imaju golemo značenje za stanovnike čitavog kraja. One su temeljni izvor prihoda sve do polovice 20. stoljeća. Neke od njih su danas obnovljene i vjerno svjedoče o životu nekad. Posjetitelji mogu vidjeti proces mljevenja pšenice i kukuruza snagom vode i dobivanja brašna. Od dobivenog brašna peče se kruh, najčešće ispod peke. Danas se u nekima od mlinica nalaze vrijedne etnografske zbirke; narodne nošnje, ukrasi, kao i mnoštvo uporabnih predmeta naših starih. Vlasnici zemlje na Roškom slapu obrađivali su zemlju, imajući ovdje vrtove i voćnjake.

U sklopu info punkta Nacionalnog parka Krka uređena je i multimedijalna dvorana s jako lijepo prezentiranim  prirodnim fenomenima, florom i faunom. Uređeno je i nekoliko stotina metara nove šetnice koja prelazi preko široke barijere.

Vodeni potencijal rijeke u Roškom slapu brzo je prepoznao i gospodarski milje. Tako je već 1910. izgrađena hidrocentrala. No srećom, u budućnosti je ipak vrednovana prije svega zapanjujuća ljepota prirode, odnosno njen turistički  potencijal. Prvi hotel u cijelom drniškom kraju izgradio je Ivan Đovanin Skelin upravo u Roškom slapu. Uspostavom Nacionalnog parka Krka 1985. godine Roški slap je konačno dobio instituciju koja će se adekvatno baviti njegovom zaštitom, održavanjem i razvojem, da bi se ovaj rijetki prirodni fenomen sačuvao u svom punom sjaju i za buduće generacije.

Slučajno odabrane fotografije iz škafetina.

Sve fotografije pogledajte u škafetinu.