Ranokršćanski kompleks u Čupićima nastao je na periferiji starije rimske građevine, najvjerojatnije ville rustice, čiji su dijelovi adaptirani za potrebe novoga kulta. Tako krajem 4. ili početkom 5. stoljeća nastaje prvi oratorij.
 
Ranokršćanski kompleks u Čupićima nastao je na periferiji starije rimske građevine, najvjerojatnije ville rustice, čiji su dijelovi adaptirani za potrebe novoga kulta. Tako krajem 4. ili početkom 5. stoljeća nastaje oratorij* s nateksom (predvorjem). Oratorij je, za razliku od crkve koja služi javnom bogoslužju, mjesto molitve užeg kruga vjernika.

Povećanjem vjerske zajednice dolazi do potrebe gradnje većeg objekta. Tijekom 6. stoljeća dozidana je sa sjeverne strane oratorija prostrana crkva sa svetištem i lađom za vjernike.  Prostor oratorija dobio je novu funkciju, postao je diakonikon, prostorija za čuvanje liturgijskih knjiga, crkvenog posuđa i odjeće, povjerena brizi đakona, a njegov narteks je dobio memorijalnu ulogu.

Centralni crkveni brod središnji je dio arhitektonskoga sklopa. Završava poligonalnom apsidom. Prezbiterij (svetište) je stepenicom odijeljen od ostaloga dijela broda. U podu prezbiterija otkrivena je presvođena grobnica. S južne strane glavnog broda nalazi se diakonikon, a na suprotnoj strani nalazi se krstionica. U središtu krstionice križni je krsni zdenac u obliku križa s pliticom, patenom. U prostor krstionice ulazilo se još i kroz katekumej, prostoriju povezanu s krstionicom, u kojoj su katekumeni (nekršteni) bili poučavani i pripremljeni za ulazak u krstionicu i sam obred krštenja.

Diakonikon je također imao predprostor i u njemu se nalaze dvije nadsvođene grobnice. Iz tog prostora ulazilo se u centralni brod i u popločano dvorište. Pred središnjim brodom nalazio se narteks i prednarteks. Na narteks i prednarteks prislonjena je cisterna za vodu.

Kompleks u Trbounju prestao je egzistirati u ranom srednjem vijeku kada je spaljen, te nikad više nije obnavljan.

Pri istraživanjima kompleksa pronađeno je stotinjak ulomaka kamenog namještaja i arhitektonskih fragmenata, kojih je velik dio bio izrađen od lokalnog kamena muljike. Svi pokretni nalazi pohranjeni su u Gradskom muzeju u Drnišu.

arheološka istraživanja: 1999. - 2003.
istražena površina: cca 800 m²

Tlocrt ranokršćanskog kompleksa u Trbounju, prema J. Zaninoviću:

a) narteks
b) središnji brod za vjernike
c) prezbiterij
d) diakonikon, prvobitno oratorij
e) krstionica
f) katekumej
g) narteks oratorija
h) popločano dvorište

izvori:

Ante Uglešić:
Starokršćanska arhitektura na području današnje Šibenske biskupije;
Gradski muzej Drniš, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru; Drniš-Zadar 2006.

Gradski muzej Drniš

Pogled s jugozapada, ranokršćanski kompleks, Trbounje Bočna apsida s oltarnom menzom, ranokršćanski kompleks, Trbounje Narteks (predvorje) bazilike, ranokršćanski kompleks, Trbounje Tri apside bazilike, ranokršćanski kompleks, Trbounje Rekonstruirno ziđe, ranokršćanski kompleks, Trbounje Tlocrtna situacija, ranokršćanski kompleks, Trbounje

Sve fotografije lokaliteta pogledajte u škafetinu.