Pitanje regulacije rijeke Čikole i brojnih potoka, koji su činili velike materijalne štete, nametalo se u Drnišu kroz cijelo 19. stoljeće. Još daleke 1808. godine o ovom problemu pisale su regionalne novine “Il Regio Dalmata”. Aktualiziranje ovog problema započelo je 1865. godine, kada je drniška općina došla u hrvatske ruke. Na sjednici općinske uprave 1867. godine raspravljalo se o regulaciji Čikole. Nažalost svi pokušaji da se nešto učini su propali pošto država nije htjela subvencionirati ovaj projekt. Godine 1881. osnovan je odbor za regulaciju rijeke. Nažalost niti odbor nije mogao učiniti nešto više u realizaciji, pošto je postojala stalna blokada od strane drniških autonomaša.

Ovaj veliki drniški problem stalno je bio istican u dalmatinskim novinama. Na problem regulacije Čikole najviše je ukazivao Juraj Biankini, dalmatinski zastupnik u Carevinskom vijeću (vrhovni parlamentarni organ Austro – ugarske monarhije). Nakon velikih kiša iz 1882. i 1894. godine, pri čemu su stradali brojni nasadi vinograda i usjevi kukuruza, austrijska vlada je uvidjela da je projekt regulacije Čikole od krucijalne važnosti za Drniš i drniški kraj.
Savjetnik u namjesništvu Nikola Nardelli izjavio je 1903. godine u Dalmatinskom saboru da se plan za regulaciju Čikole izrađuje i da će u najkraće vrijeme započeti radovi. Ova Nardellijeva izjava  uskoro se pokazala netočnom, pa je zastupnik Biankini u Carevinskom vijeću ponovno potaknuo pitanje o uređenju Čikole.  

Konačno je Narodni list u br. 60 iz 1908. godine donio vijest da će odjel namjesništva za melioraciju provesti u vlastitoj režiji uređenje Čikole od prodora kod Drniša (100 metara niže od kamenog mosta) do izvora rijeke. Plan regulacije se sastojao u izdubljivanju, proširivanju, ispravljanju i mjestimičnom premještanju korita Čikole, brojnih potoka i jaraka te obnovi mostova u Ružiću i Umljanovićima, gradnji jednog mosta i četiri nova prijelaza.

Radovi na regulaciji započeli su na početku prosinca 1908. godine. Na njima je odmah zaposleno 250 radnika. Radovi su se izvodili sporo, što zbog nedostatka novca, što zbog velikih kiša. U takvim uvjetima rijeka Čikola se i dalje izlijevala po raznim usjevima, a malarija harala kod domaćeg stanovništva. Nažalost radovi nisu bili dovršeni niti do početka Prvog svjetskog rata 1914. godine. U narednim godinam kontinuirano se nastavljaju radovi na projektu regulacije korita rijeke Čikole i njenih brojnih pritoka.
 

izvor:

fra Karlo Kosor: Drniš u ogledalu tiska za Hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji (1860.-1921.); Povijest drniške krajine, Split 1995.