Dan uoči Božića, Badnjak ili Badnji dan, nosi specifične običaje u svakom kraju. Nekad je Božić bio jedan od rijetkih dana u godini kad bi često velika obitelj mogla blagovati plodove cjelogodišnjeg rada i barem za kratko zaboraviti svakodnevne brige i probleme.

Pripreme za ovaj veliki blagdan započele bi nekoliko dana prije Badnjeg dana, sječom badnjaka. Badnjaci su zdravi hrastovi trupci, najčešće dugi do metar i pol. Sijeku se tri trupca, dva deblja, koji simboliziraju muške i ženske članove obitelji i jedan malo tanji koji simbolizira djecu. Ponegdje se sijeku samo dva deblja trupca. Na samu Badnju večer ti se hrastovi trupci unose u kuću i stavljaju na ognjište. Paljenje badnjaka pretkršćanska je tradicija koja se u našim krajevima održala do današnjih dana.

Badnjaci

U sumrak na Badnju večer obitelj se okuplja oko ognjišta. Najstariji ili najsnažniji muški član obitelji unosi muški badnjak. Pozdravlja ukućane riječima: Hvaljen Isus i Marija! Dobro vam došla Badnja večer. Ukućani  mu odgovaraju: Vazda Isus i Marija! I s tobom zajedno! On polaže badnjak na ognjište uz vatru s desne strane. Pomiče ga u tri puta prema vatri (u čast Presvetog Trojstva). Nakon toga se unosi i ženski badnjak i stavlja s lijeve strane vatre uz isti postupak. Na kraju djeca obično sama unose svoj badnjak i stavljaju ga između dva veća. Uz badnjake se zatim zapali prošlogodišnja božićna svijeća. Badnjaci  bi gorjeli na ognjištu do blagdana sveta Tri kralja.

Blagoslov kuće

Glava kuće uzima posudicu sa svetom vodom i grančicom ružmarina škropi obitelj te zatim obilazi sve kućne i gospodarske prostorije čineći isto. Nakon povratka svi članovi palcem uzimaju svetu vodu i prekriže se. U drugu posudicu se stavlja tamjan kojim se isto tako kade kućne prostorije.

Božićna svijeća

U varićak, drvenu posudu za držanje pšenice, ječma i kukuruza, usula bi se pšenica i zabola četiri zašiljena drvena štapića na koje bi se nabole četiri jabuke. U sredini bi se stavila božićna svijeća, koja se pali na Božić, Novu godinu i još jedan od blagdana ovisno o mjestu (sv. Stipan, sv. Ivan, Mladenci, sv. Tri kralja). To bi se održavalo do blagdana sv. Tri kralja kada bi se jabuke skinule i, na sreću mlađih članova obitelji, pojele. Također, na Badnju večer pale se i lumini u sjećanje na pokojnike.

Božićno drvce i izrada jaslica

Tradicija kićenja božićnog drvca i izrade jaslica u obitelji kod nas je relativno mladog vijeka. U građanskim obiteljima pojavljuje se češće tek u 19. stoljeću, dok se u selima udomaćila tek u drugoj polovici 20. stoljeća. Obično se u obitelji kiti na Badnju večer. U novije se vrijeme javni objekti i javni prostori, posebice komercijalne prirode, kite mnogo ranije, već početkom prosinca. Iako nema nikakvo uporište u tradiciji, konzumeristički trend ranog kićenja postaje i u nas uvriježen.